Besnilo
Besnilo je zarazna bolest svih toploikrvih zivotinja pa i coveka. Izvor bolesti su uglavnom divlje zivotinje ukljucujuci i ptice od izvora od ocoveka prenosi se u najvecem broju slucajeva ujednom obolelog psa ili macke.
Od ujeda do pojave prvih simptoma prolazi minimalno 10 dana, kod zivotinja je u proseku od 14 do 50 dana a moze biti i vise meseci. Kada se jednom ispolje simptomi se pojavljuju postepeno. Pas prvo pokazuje znake neposlusnosti, straha, zavlaci se na tamna mesta. Javlja se svrab na mestu ujeda i pojacano lucenje pljuvacke. Ovaj stadijum traje 1 do 3 dana.
Kako se bolest razvija javlja se teznja za lutanjem, pas postaje ujedljiv cak i prema vlasniku, guta strane predmete promukao je i obilno luci pljuvacku. Nakon ovoga obicno dolazi do paralize koja traje oko 3 dana. Pas pretezno lezi i ubrzo ugine. Postoji i tiha forma besnila koja se manifestuje samo paralizom ali to je cesci oblik kod macaka.
Kada su u pitanju zivotinje terapija ne postoji u cilju subijanja bolesti jedina mera je zakonski obavezna vakcina pasa i macaka. Nakon davanja vakcine imunitet nastaje za 2 do 3 nedelje.
Srbija je zemlja koja je cesto ugrozena besnilom i to je jos jedan razlog obavezne vakcinacije. Ove godine 8 septembra kod nas je prvi put obelezen dan borbe protiv besnila tada je konstatovano da su u Srbiji prosle godine registrovana 192 slucaja besnila od cega 8 kod pasa.
Koliko se covek boji ove bolesti za koju ne postoji lek pokazuje i podatak da je kao rezultat ljudske panike na otkrice jednog vuka zarazenog besnila 1952 godine u severnom delu podrucja Alberta u Americi ubijeno je trovanjem 4 200 vukova a zajedno sa njima stradalo je i 50 000 crvenih lisica, 35 000 kojota, 7 500 risova, 1850 dabrova, 500 tvorova i 164 pume.